Hibridna prijetnja iz Rusije - što rade tajne službe?

"Nismo u ratu, ali više nismo ni u miru", rekao je Friedrich Merz u rujnu ove godine. Time je njemački kancelar iz redova Kršćansko-demokratske unije (CDU) možda prilično točno opisao stanje koje vrijedi za Njemačku. Najkasnije od protupravnog napada Rusije na Ukrajinu u politici i sigurnosnim službama govori se o hibridnom ratovanju.

Taj spoj vojnih i obavještajnih akcija, često praćen obmanjujućom propagandom, pogađa Njemačku svom snagom. Klasične metode su sabotaža, špijunaža i dezinformacije, sa ciljem da se stanovništvo ozbiljno uznemiri, pišeDW.

Sustav ranog upozoravanja

Pravovremeno prepoznati opasnosti kako bi se spriječilo nešto gore – to je osnovni zadatak Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV). Tako se u Njemačkoj zove obavještajna služba koja djeluje unutar zemlje. Njen predsjednik Sinan Selen, s obzirom na prijetnje, više nego ikad inzistira na tome da se njegovoj službi daju veće ovlasti.

Koji problemi i koji neprijatelji demokracije ga najviše brinu objasnio je na godišnjem simpoziju u Berlinu. „Imamo komunikaciju koju djelomično više ne možemo dešifrirati. Imamo aktere koji djeluju pod pseudonimima", upozorio je Selen. To je povezao s jasnim zahtjevom upućenim politici: „Na ta područja moramo moći prodrijeti kao obavještajna služba."

Ministar unutarnjih poslova i Kancelarski ured obećavaju podršku

Da bi postigao taj cilj, šef BfV-a računa na izmjene zakona koji se bave sigurnošću. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt iz konzervativne bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) već je najavio reforme. Podrška stiže i iz ureda njemačkog kancelara u kojoj Philipp Wolff koordinira tri ključne obavještajne službe: Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka, obavještajnu službu za inozemstvo BND i Vojnu kontraobavještajnu službu (MAD).

Wolff smatra da su potrebni veći nadzor interneta i čuvanje IP adresa. I dozvola da sigurnosne službe lakše razmjenjuju osobne podatke. Hoće li to biti moguće, uopće nije sigurno. Oporbene stranke i organizacije civilnog društva gotovo uvijek su se žalile Saveznom ustavnom sudu protiv strožih zakona – i često uspijevale.

Uzor Francuska i Nizozemska?

Predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka Selen ipak je optimist i ukazuje na mogućnosti u drugim državama Europske unije: Francuska i Nizozemska su znatno ispred nas, rekao je na berlinskom skupu. Drugim riječima: u tim zemljama postoje manja pravna ograničenja pri nadzoru sumnjivih osoba i ne tako stroga zaštita podataka.

Kako će se razvijati suradnja obavještajnih službi sa Sjedinjenim Američkim Državama trenutno je teško procijeniti - nakon nedavno objavljene sigurnosne strategije predsjednika Donalda Trumpa. „Iz takve strategije još ne bih izvlačio zaključak da prekidamo s Amerikom“, rekao je Selen. I dodao: „Ne vjerujem ni da naši partneri prekidaju s nama."

Ovisnost o SAD-u treba smanjiti

Istovremeno je Selen naglasio da saveze treba stalno preispitivati i razvijati. Europa pritom mora postati neovisnija o SAD-u, smatra on. Pritom misli i na vlastite, njemačke IT-programe za nadzor i analizu digitalne komunikacije.

Mnoge zemlje za to koriste kontroverzni američki softver Palantir, oko čije upotrebe se u njemačkim sigurnosnim službama već dugo vodi rasprava. Šef Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka pokazuje simpatije za nacionalnu alternativu: „Imamo industrije, imamo firme koje to mogu." Možda ih treba više podržati, rekao je Selen.

Posebno ugrožena kritična infrastruktura

Carlo Masala, stručnjak sa Sveučilišta Bundeswehra u Münchenu, opisao je rusku strategiju prema članicama Sjevernoatlantskog obrambenog saveza (NATO) kao „sve smjeliju“. Njemačku smatra posebno privlačnom metom iz ruske perspektive. „Mi smo čvorište“, rekao je Masala, misleći na središnji geografski položaj u Europi i strateški značaj unutar NATO-a.

Stručnjaci poput Masale zato sumnjaju upravo na Rusiju kada je riječ o sve češćim sabotažama na kritičnoj infrastrukturi: željezničkim prugama, zračnim lukama i u snabdijevanju vodom i strujom.

Početkom listopada pojavili su se dronovi iznad zračne luke u Münchenu u Bavarskoj koji su duže vrijeme paralizirali njezin rad. Cilj je bio zastrašivanje ljudi, rekao je Masala. Naveo je i još jedan mogući motiv: „Pokazati da vaša bavarska pokrajinska vlada nije u stanju nešto poduzeti."

Ured za zaštitu ustavnog poretka može na takve scenarije upozoriti, ali ih ne može spriječiti.